Osećaj svrhe i mentalno zdravlje

Osećaj svrhe i mentalno zdravlje Postoji jedna knjiga koju iznova čitam, a to je  „Čovekova potraga za smislom (Man’s Search for Meaning)  Viktora Frankla,  jednog od najvećih svetskih psihijatara i jednog od najsavremenijih mislilaca na svetu. Ova knjiga je po prvi put objavljena 1946. godine. U njoj autor opisuje kako mu je iskustvo koje je imao kao zatvorenik u Aušvicu za vreme Drugog svetskog rata pomoglo da otkrije da je želja da se pronađe smisao života od suštinskog značaja za ljudsko iskustvo, čak više i od želje za zadovoljstvom ili moći.
„Oni koji postavljaju pitanje „zašto živeti“ mogu da se nose sa skoro svakim „kako živeti”, napisao je u svojoj knjizi Viktor Frankl. Isto tako, ako nema onog „zašto”, skoro svako „kako” može da bude nepodnošljivo.
Mnogo je razloga zbog kojih ljudi traže moje usluge kao kouča i terapeuta – neki žele da postave i postignu određene ciljeve (na primer, da ubrzaju napredovanje u svojoj  karijeri  ili da unaprede određene veštine), dok je drugima potrebna pomoć zbog nedostatka samopouzdanja, zbog fobija ili zbog pronalaženja boljeg načina da se izbore sa stresom i pritiskom modernog života. Po pravilu, ljudi iz obe grupe tačno znaju šta žele da postignu, svesni su problema sa kojima su suočeni i preduzimaju aktivne korake kako bi probleme rešili. Ljudi koji imaju izražen osećaj svrhe u životu na bolji način preduzimaju različite mere po pitanju svog mentalnog zdravlja. Tokom godina sam shvatila da postoji i jedna posebna grupa mojih klijenata na koje su njihova iskustva i emocije  uticala u  tolikoj meri da su se našli  u situaciji  u kojoj su   jedva mogli da se izbore sa svakodnevnicom i zbog koje su, kako bi se izborili sa svojim problemima,  primenjivali negativne strategije, kao što su korišćenje droge i alkohola i samopovređivanje. U ovoj grupi su bili ljudi oba pola, svih uzrasta i svih etničkih i socijalnih grupa. Svi ti moji klijenti  imali su dve zajedničke karakteristike. Prvo, svi su imali simptome depresije i anksioznosti i, drugo, svima je nedostajala svrha u životu kada su mi se obratili za pomoć. Ova kombinacija ne predstavlja nikakvu koincidenciju. Sve je veći broj istraživanja koja pokazuju da ljudi koji imaju  izrazit osećaj svrhe u životu postižu  bolje rezultate kada primenjuju razne mere za očuvanje mentalnog zdravlja, dobrostanja, pa čak i kognitivne funkcije. Nekoliko studija takođe pokazuje da  ljudi koji imaju izrazit osećaj  svrhe u života obično imaju zdravije navike (na primer, više vežbaju i učestvuju u preventivnim zdravstvenim aktivnostima), te su zbog toga zdraviji. Jedna studija iz  2013. godine pokazuje da su pojedinci sa većim osećajem  svrhe u životu pokazali bolje rezultate u iznalaženju načina da se izbore sa stresom i da su po sopstvenoj proceni imali bolje zdravstveno stanje, kao  i da je kontrola stresa delom imala udeo u tome da svrha u životu  ima uticaj na samoprocenjeno zdravstveno stanje. Istraživači su zaključili da  „poboljšanje  svrhe u  životu nastavnika i poboljšanje veština obuke za kontrolu stresa treba da budu deo strategije za poboljšanje zdravlja nastavnika”. U stvari, ova preporuka se može primeniti i na ljude drugih zanimanja i svih starosnih grupa. Kao što je to ilustrovano u primerima koji slede,  rezultati brojnih studija obavljenih na ljudima raznih starosnih grupa, od adolescenata do vrlo starih ljudi, dosledno pokazuju da postoje velike koristi od toga kada ljudi imaju snažan osećaj svrhe u životu. Anketa obavljena na 3.489 odraslih ljudi  starosti između 32 i 84 godina pokazala je da je svrha u životu  povezana sa boljim rezultatima u pamćenju, izvršnim funkcijama i opštom kognitivnom sposobnošću. Jedna ranija studija rađena sa 189 vrlo starih ljudi,  koji su imali između 85 i 103 godina, pokazala je značajnu inverzivnu vezu između svrhe u životu i depresije. Jedna studija preseka koja je ispitivala odnos između svrhe, nade i zadovoljstva u životu među 153 adolescenata, 237 ljudi u ranom zrelom dobu i 416 odraslih ljudi pokazuje da je pronalaženje svrhe u životu povezano sa većim zadovoljstvom u životu i opštim blagostanjem u ove tri faze života. Značaj svrhe u životu u ranoj mladosti takođe je istaknut u studiji obavljenoj sa 669 mladih ljudi, u kojoj je utvrđeno da  postojanje svrhe u životu predviđa dobrostanje tokom ranog zrelog doba i da je pozitivno povezana sa slikom koju pojedinac ima o sebi, dok je negativno povezano sa delikvencijom, čak i sa kontrolom karakteristika ličnosti. Veliki broj mojih klijenata nije imao svrhu u svom životu kada mi se obratio za pomoć. Prema tome,  dokazi postoje, ali i pored toga mnogi ljudi teško pronalaze svrhu u svom životu – stvari koje su njima najvažnije i koje im mogu biti smernica u donošenju životnih odluka, koje mogu uticati na njihovo ponašanje, oblikovati ciljeve i pravac u životu, i koje mogu da predstavljaju smisao. Pokojni profesor Stiven Hoking (Stephen Hawking) rekao je sledeće:  „Rad vam daje smisao i svrhu, a bez rada život je besmislen”. Ali  ja ne mislim da je on mislio  na samu činjenicu da je neko zaposlen – na kraju krajeva, mnogo je ljudi oko nas koji svoj posao vide samo kao način koji im omogućava da  plate račune, dok se njihova istinska strast i posvećenost nalaze negde drugde, na primer, u njihovoj odgovornosti prema voljenima ili zajednici. Takođe,  nije neuobičajeno da ljudi revidiraju i menjaju svoju svrhu života kada im se dese neki značajni događaji u životu, kao što su otkaz zbog tehnološkog viška ili penzionisanje,  odlazak dece od kuće, početak ili kraj veze itd.  To je jedan od razloga zbog kojih  je danas toliko popularan koučing ponovnog pronalaženja sebe (Reinvention Coaching). Internet je pun informacija o pronalaženju svrhe u životu – jedna obična onlajn pretraga  dala je preko 13 miliona rezultata,  od TED razgovora do brojnih članaka i blogova. Na neki način, veći deo ovih informacija bi se mogao svesti na jednu jednostavnu jednačinu koju je predložila  Šenon Kajzer (Shannon Kaiser), koleginica i autor: Strast + svakodnevni rad = svrsishodan život (Passion + Daily Action = Purposeful Life). Mnogi ljudi s mukom pronalaze svrhu u svom životu. I zaista, u jednom nedavnom istraživanju utvrđena su četiri ključna faktora koja unapređuju smisao i svrhu života:
  1. Fizičko i mentalno blagostanje (vođenje računa o telu i umu primenom tehnika za smanjenje stresa i izgradnju mentalne otpornosti ili rezilijentnosti)
  2. Pripadanje i priznanje ( pripadanje nečemu što je veće od nas samih, osećanje da vas drugi vrednuju i odaju vam priznanje)
  3. Aktivnosti koje vam lično puno znače (stvari koje činimo da bismo se bolje osećali – hobiji, provođenje vremena sa porodicom i prijateljima)
  4. Duhovna bliskost i povezanost (osećanje da su sva živa bića na svetu međusobno povezana). Treba istaći da religija moće biti deo duhovnosti, ali da je duhovnost šira od religije.
Dobar kouč vam može pomoći da istražite sve ove faktore, da ponovo pronađete svoje strasti i napravite delotvoran plan aktivnosti kako biste imali život kakav želite. Kao što Viktor Frankl kaže: „Svako u životu ima svoju specifičnu misiju, svako mora da ostvari konkretan zadatak. U tome niko ne može da ga zameni i njegov život ne može da se ponovi. Stoga je zadatak svakog čoveka poseban,  kao što je posebna i njegova šansa da ga ostvari ”. Pronađite svoju strast. Poradite na ova četiri faktora i videćete kako će to što imate svrhu u životu preobraziti vaše mentalno zdravlje i osećanje blagostanja.   Tekst u originalu možete pročitati ovde https://www.psychreg.org/sense-of-purpose-mental-health/ Prevod originala na srpski Tamara Vračarević     Zorina O’Donel (Zoryna O’Donnell),   master poslovne administracije, magistar nauka, član Instituta za liderstvo i menadžment), radi kao međunarodni govornik, autor, član Međunarodnog saveza koučeva i mentor na mentorskom programu Poslovne škole u Vorviku, koji se bavi mentorstvom u oblasti karijere i individualnim savetovanjem studenata osnovnih i postdiplomskih studija na studijskom programu za Mastere poslovne administracije  u Poslovnoj školi u Vorviku.  Takođe je registrovani hipnoterapeut i master praktikant NLP-a (neurolingvističkog programiranja).   Zorina je takođe trener koja primenjuje programe i intervencije zasnovane na dokazima koji ljudima pomažu da ostvare pozitivne promene u svom ličnom i profesionalnom životu, da poboljšaju svoje mentalno zdravlje, izgrade rezilijentnost i poboljšaju svoje blagostanje. Možete se povezati sa Zorinom na Twitteru @ZorynaO’Donnell