Kako da reprogramirate svoj mozak?

Iako je veliko pitanje da li ćemo ikada u potpunosti razumeti kako naš mozak funkcioniše, neuronauka nam otkriva mnoge njegove misterije i upućuje nas kako da utičemo na njegov rad, a samim tim i kvalitet našeg života. Mozgom, kao delom prirode, upravljaju mnogi zakoni nauke, koji važe u čitavom univerzumu. Pored toga, mozak se, tvrde naučnici, može restrukturirati i izlečiti, kao što je slučaj sa većinom entiteta u prirodi. To daje nadu onima koji trpe zbog posledica od trauma ili mentalnih bolesti. Ova sposobnost mozga, nazvana neuroplastičnost, pokazuje da svi imamo urođenu sposobnost da preoblikujemo sivu masu, usmerenom, svesnom akcijom, to jest kroz ono što mislimo, kažemo i radimo. Ovo menja naše emotivne reakcije na molekularnom nivou, podučavajući ih kako da nežno reaguju na istu (neželjenu) situaciju kada se ponovi. Dakle, naučnici nas upućuju na činjenicu da svesnim menjanjem svojih emocija u datoj situaciji fizički „preuređujemo“ naš mozak. Psiholozima danas ovo omogućava direktniji i efikasniji način lečenja, čak i onih problema u ponašanju koji su već „ukorenjeni“ u mozgu, kao što su zavisnost, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i opsesivno kompulzivni poremećaj (OCD). Oni danas mogu da učine da mozak reaguje na neurotipičniji način – više kao „normalan“ mozak kada se nađe pred izazovom. Kada je u pitanju lečenje OCD-a, na primer, neuronaučnik dr Jeffrey Schvartz izradio je četvorostepeni pristup kognitivno biobihejvioralnog tretmana čiji je cilj promena postojećih šema kojima odgovaramo na strahove. Ovaj metod, međutim, nije koristan samo osobama sa OCD-om ili sa nekim drugim ozbiljnim mentalnim bolestima. Mnogi od nas žele da promene svoje problematično ponašanje, a četiri koraka koje opisuje dr Schvartz, vode nas do nas samih.

1. Promenite pogled na automatske reakcije – to su naučene strategije mozga

Prvi korak bio bi „depersonalizacija“ loših modela ponašanja – niste slabi, inferiorni ili loši kao osoba. Naučili ste da razmišljate na ovaj način, poistovetili ste se sa ovim „nedostacima“ i pristali na to da budete zarobljeni. Društvo u kome živimo voli da postavlja moralne norme, da ocenjuje i procenjuje, te često i od svog okruženja dobijamo potvrdu da nismo dovoljno dobri. To svakako otežava ovaj proces, ali dovoljno je da se malo izmaknete od takvih uticaja, da osnažite veru u sebe i sopstvene potencijale. Naš mozak je u stanju da se suočava sa izazovima. Strategije koje dovode do zaglavljenosti u određenim obrascima razvijamo kako bismo se zaštitili od nečega, iako toga uglavnom nismo svesni. Ovo objašnjava zašto mnogi ljudi sa traumom iz detinjstva nastave da razvijaju mentalne poremećaje. Njihovi mozgovi su naučili na određene repetativne (ponavljajuće) duboko ukorenjene mehanizme, a budući da su oni stvoreni u najranijem dobu, osoba ih često doživljava kao „deo sebe“. A reč je samo o naučenim strategijama.
Vi niste svoje misli, emocije ili akcije – to su stvari koje vam se dešavaju, koje imate moć da oblikujete i kontrolišete. Možete da rešite nesporazume između svog uma i tela, koji vam kažu da vam način zaštite kome ste pribegli zaista šteti. Jednom kada naučite da upravljate svojim umom videćete da će straha biti sve manje, a samim tim i potrebe za zaštitom. Prestajete da budete žrtva u sopstvenim očima. Um će vam se otvoriti za nove mogućnosti i imaće širi pogled na ono za šta ste sposobni kao osoba.

2. Naučite da svoje ponašanje ne poistovećujete sa svojom ličnošću.

Put ka unutrašnjem miru u životu leži često u odvajanju onoga što možete da kontrolišete, od onoga što ne možete. Savladavanje ove veštine omogućiće vam da određenu situaciju sagledate mnogo realnije, da tačno znate na šta možete da utičete, a šta treba da pustite. Počnite sa obradom svojih misli! Misli koje kažu da niste dovoljno dobri možete nazvati „nametljivom neistinom“, a ne urođenim niskim samopoštovanjem ili sebe poistovetiti sa njima. Zavisnost možete nazvati „lopovom“, jer vam krade novac, zdravlje… Svoje negativne misli slobodno proglasite vanzemaljcima, kako biste se zaštitili od njih. One nisu deo vas i svakako možete bez njih. To nikako ne znači da vam ovo može biti izgovor za loše ponašanje. Čak suprotno. Duboko udahnite, zadržite snažnu volju i savladajte automatske reakcije vašeg mozga, sve dok uljezi ne budu pod ključem, dok ne prestanu da posećuju vaš um. Zadatak svakako nije lak. Da biste upravljali svojim mislima potrebno je da budete svesni sebe i svog života, ali ono što sledi vredno je truda.

3. Postavite svoje prioritete tako da oni odražavaju ono što vam je zaista važno.

Kada imate jasnu viziju svog života, koji se vrti oko onoga što najviše cenite, ključno je da svoju emocionalnu energiju fokusirate na stvaranje što boljih misli, ideja i akcija. Kada se ponašate u skladu sa svojom voljom i najdubljim žudnjama sistem nagrađivanja uma se aktivira i omogućava mu da se lakše promeni. Većina ljudi ne definiše jasno svoje ciljeve i ima samo nejasne ideje o tome šta želi – kratkoročno ili dugoročno. Međutim, do uspeha se stiže sa jasnom strategijom i definisanim rokom za njeno sprovođenje. Svoju viziju vrlo precizno predstavite sebi, potvrdite njenu verodostojnost, kako bi postala deo vaše podsvesti, usmerite svoje misli, osećanja i akcije prema njoj. Na putu do ostvarenja cilja pratiće vas slike, mirisi, ukusi, zvuci… Uronite u njih. Učinite da vaš mozak oseća kao da je cilj na kome radite već ostvaren. Ova strategija pomoći će vam da napredujete, jer vaš cilj sada nije samo da preživite, već da rastete i da se razvijate. Ali, kako se strah više ne bi pojavljivao na vašem putu do cilja, recimo strah od osude ili nerazumevanja drugih ljudi, na koji je vaša podsvest mogla postati preosetljiva u prošlosti, morate uskladiti svoj svesni i nesvesni um, kako biste se usaglasili sa tim šta za vas znači postići uspeh i zašto vam je važno da do njega dođete. Takođe je važno da svom umu obećate nagradu.

4. Sledite nove prioritete ili vrednosti

Ovo je poslednji, ali i najteži korak. Ovde se govori o tome u šta treba da verujemo i kako to postaje naša stvarnost. Prevazilaženje mentalnih blokada i obrazaca, koji menjaju hemiju mozga ozbiljan je izazov na početku ovog procesa. Međutim, vremenom, kreiranjem novih neuronskih puteva, postaje sve lakše. Stara ponašanja postepeno će zameniti nova, naučićete da se oduprete „lažnim porukama“ o udobnosti i opstanku koje nose vaši stari mehanizmi. Takođe ćete naučiti da se oduprete negativnim percepcijama o sebi, što je neizbežan rezultat. Bićete svesni kontrole koju sada imate nad svojim umom. Svom podsvesnom umu pokažite kad god je to potrebno da ste u stanju da se suočite sa strahom kada se on pojavi, da okidač nije situacija koja zahteva staru, ograničavajuću reakciju, i na taj način postaćete vladari svog nesvesnog, umesto da ono vlada vama. Suprotstavljajući se svom naučenom emocionalnom odgovoru, svesno usmeravate stvarne fizičke promene koje se dešavaju u vašem mozgu, one koje će stvoriti puteve koji omogućavaju bolje postupke onda kada su vam potrebni. Što više vežbate, izgradićete više puteva za pozitivno ponašanje. Na kraju će postati automatski. Kada se to dogodi više nećete biti zatvorenik svog tela i uma, već neko ko svoj život ima u svojim rukama, neko ko se raduje svojim uspesima i ostvarenim ciljevima. Kormilo u ruke!
Dakle, sveobuhvatne studije pokazale su da kada odlučimo da svesno promenimo mišljenje dolazi do fizičkih promena u našem mozgu. To znači, da mi apsolutno imamo sposobnost da promenimo svoj život uz pomoć pozitivnih misli i da naša priroda nije uklesana u kamenu.
Možemo odlučiti da eliminišemo kompulzivne obrasce, da se oslobodimo zavisnosti, da unapredimo svoje odnose, zdravlje i finansije. Promena i „isceljenje“ je moguće u bilo kojoj oblasti života. Treba samo da promenimo način na koji razmišljamo. Nauka je sada pokazala da se bez sumnje mozak strukturno menja promenama ponašanja. Niste, znači, zarobljeni u obrascima toksičnog razmišljanja i problematičnim ograničavajućim uverenjima. Svaka vizija vašeg života u koju uistinu verujete može postati realnost, sve dok usmeravate svoje misli, osećanja i akcije u realizaciju te vizije.

„Onaj ko kontroliše druge može biti moćan, ali onaj ko se savladao je još moćniji“, rekao je čuveni kineski filozof Lao Tzu. Mislite o tome!